U povijesnoj zgradi burze u Antwerpenu sastali su se europski politički čelnici, predstavnici industrije i zaposlenici u automobilskom sektoru kako bi poslali jasnu poruku: Europa gubi svoju industrijsku snagu. Otpuštanja, zatvaranje tvornica i odljev ulaganja više nisu upozorenje, već stvarnost.

Sastanak, koji je organizirao belgijski premijer Bart De Wever, okupio je čelnike EU-a, predstavnike industrije i 30 radnika iz sektora čija su radna mjesta trenutačno pod pritiskom. Apel je bio upućen izravno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Poruka je bila jednostavna: europsku konkurentnost treba ponovno izgraditi, brzo i odlučno.

Stotine tisuća radnih mjesta u opasnosti

Od 2024. godine dobavljači za automobilsku industriju već su najavili više od 100.000 otpuštanja. Prema analizi tvrtke Roland Berger, ako se trenutačni trendovi nastave, do 2030. godine moglo bi biti ugroženo do 350.000 radnih mjesta u Europskoj uniji.

Europske se tvrtke sada natječu s regijama koje nude niže troškove energije, manje restriktivne propise i opsežnu javnu potporu industriji. Kao rezultat toga, proizvodnja u EU-u je u strukturno slabijem položaju. Industrija upozorava da gubitak proizvodnih kapaciteta znači ne samo pad zaposlenosti, već i slabljenje baze za istraživanje, razvoj i inovacije cijelog kontinenta. U sve polariziranijem svijetu industrija više nije isključivo ekonomsko pitanje, već je postala element strateške neovisnosti.

Spor oko definicije “europskog” automobila

Jedna od ključnih tema sastanka bila je inicijativa Zakona o industrijskom akceleratoru koju priprema Europska komisija. Prema industriji, njegova učinkovitost ovisi o preciznoj definiciji onoga što znači “europski proizvod”.

Prijedlog industrije je da se automobil smatra europskim samo ako je najmanje 75 posto njegovih komponenti proizvedeno u EU. Argument je bio da dobavljači čine oko 75 posto vrijednosti vozila. Usredotočavanje isključivo na završnu montažu ne osigurava stvarnu dodanu vrijednost, radna mjesta, istraživanje i prijenos tehnologije.

Važno je napomenuti da, prema podacima industrije, više od 80 posto dijelova koji se danas koriste u vozilima proizvedenim u EU ionako dolazi od europskih dobavljača. Stoga je, prema mišljenju sektora, predloženi prag realan i ne bi trebao dovesti do povećanja cijena.

Klimatska transformacija i tržišne stvarnosti

Sektor za proizvodnju automobilskih dijelova godišnje ulaže oko 30 milijardi eura u istraživanje i razvoj, što ga čini jednim od glavnih pokretača zelene tranzicije. Međutim, podaci iz Deloitteove globalne studije o potrošačima u automobilskoj industriji za 2026. godinu pokazuju da se potrošačke preferencije ne podudaraju uvijek s tempom regulatornih ambicija.

U Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo polovica kupaca i dalje bira vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Istovremeno, hibridi postaju sve popularniji, osobito u Francuskoj i Njemačkoj. Prema mišljenju industrije, klimatska politika trebala bi uzeti u obzir te stvarnosti i ostati tehnološki neutralna, nagrađujući stvarna smanjenja emisija bez obzira na korišteno rješenje.

Vrijeme je za odluke, a ne za deklaracije

Tijekom sastanka u Antwerpenu jasno je naglašeno da Europska komisija poduzima mjere, ali je brzina provedbe od temeljne važnosti. Smanjenje troškova energije, ograničavanje pretjeranih regulatornih opterećenja i jačanje jedinstvenog tržišta zahtjevi su koje predstavnici industrije neprestano ponavljaju kao uvjet za obnavljanje konkurentnosti.

Europska automobilska industrija danas je na prekretnici. Održavanje proizvodnih kapaciteta nije samo pitanje gospodarskog rasta, već i očuvanja tehnološke suverenosti kontinenta. U Antwerpenu je upućeno jasno upozorenje da, ako Europa želi ostati globalni industrijski igrač, mora prijeći s političkih obećanja na konkretne i brze mjere.

Prema stručnjacima i analitičarima industrijskog tržišta, Europa je trenutačno u kritičnoj fazi u kojoj se klimatske, trgovinske i industrijske politike moraju uskladiti. Ne radi se o protekcionizmu, već o izjednačavanju uvjeta poslovanja. Ako EU jasno ne definira što znači europska dodana vrijednost i ne osigura je na sustavan način, proces deindustrijalizacije mogao bi se ubrzati. Nadolazeći mjeseci i konkretne mjere bit će presudni za to hoće li Europa zadržati svoju proizvodnu bazu ili postati tržište za tehnologije razvijene izvan njezinih granica , kaže Tomasz Bęben, predsjednik Upravnog odbora Udruge distributera i proizvođača automobilskih dijelova, član Upravnog odbora Europske udruge proizvođača automobilskih dijelova (CLEPA).