Rabljeni dijelovi već se godinama pojavljuju u raspravama o troškovima popravaka i alternativama novim komponentama. Istraživanje provedeno među autoservisima u Poljskoj i drugim zemljama Srednje i Istočne Europe pokazuje koliko često dijelovi iz sekundarne cirkulacije zapravo ulaze u svakodnevnu servisnu praksu — i koliko se pristup njima razlikuje između pojedinih tržišta.

U uvjetima rastućih cijena dijelova i sve većeg pritiska na troškove, servisi pribjegavaju različitim strategijama organizacije popravaka. Jedno od rješenja koje već godinama izaziva žustre rasprave u branši jesu rabljeni dijelovi — podrazumijevaju se elementi s razgradnje vozila, isključujući regenerirane dijelove. Rezultati istraživanja omogućuju uvid u razmjere njihove primjene u Poljskoj i SIE regiji te usporedbu izjava servisa iz različitih zemalja, otkrivajući izrazite razlike u pristupu ovom segmentu tržišta.

Rabljeni dijelovi kao povremeno rješenje

Velika većina servisa izjavljuje da rabljeni dijelovi čine najviše 5 % svih ugrađenih komponenti ili se uopće ne koriste. U Poljskoj takvu razinu navelo je 89 % ispitanika, a u cijeloj regiji Srednje i Istočne Europe — 85 %. To znači da se rabljeni elementi tretiraju prije kao iznimka nego kao stalni dio strategije popravaka.

Još je jasnije vidljivo pri analizi servisa koji prelaze prag od 5 % udjela rabljenih dijelova. U Poljskoj to se odnosi na svega 11 % ispitanika, dok prosjek za SIE regiju iznosi 15 %. Poljski servisi pokazuju dakle veću suzdržanost od regionalnog prosjeka.

Takva raspodjela odgovora potvrđuje da zabrinutost zbog kvalitete, odgovornosti za popravak i mogućih reklamacija još uvijek prevladava nad ekonomskim argumentima.

„Mehaničari načelno ne vjeruju rabljenim dijelovima jer nemaju sigurnosti u kojim su uvjetima prethodno radili, koliki je njihov stvarni stupanj istrošenosti te jesu li bili oštećeni, pregrijani ili privremeno popravljani. Čak i element koji izvana izgleda dobro može iznutra biti na granici svoje izdržljivosti. Ako rabljeni dio otkaže nakon kratkog vremena, klijent se vraća u servis s pritužbama — čak i ako je unaprijed bio upozoren na rizik. U praksi upravo servis preuzima problem, izgubljeno vrijeme i često troškove popravka.” — komentira Marek Ciołka, Moto-Profil Sp. z o.o.

Važnu ulogu igra i sigurnost. Rabljeni elementi kočnog sustava, upravljača ili ovjesa mogu realno ugroziti zdravlje i život. Kvar takvog dijela za vožnje više nije obična kvar — već ozbiljan rizik. Tome se pridodaje i pravni aspekt. Sukladno propisima i preporukama proizvođača, određene dijelove nije dopušteno ponovo ugraditi. To se odnosi između ostaloga na elemente kočnog sustava, gorivnog sustava i zračnih jastuka. Servis koji zanemaruje te smjernice izlaže se pravnoj odgovornosti. — dodaje.

Izrazite razlike između zemalja regije

Na pozadini Srednje i Istočne Europe jasno se ističu baltičke zemlje i Bugarska. U Litvi, Latviji, Estoniji i Bugarskoj samo 75–79 % servisa izjavljuje da je udio rabljenih dijelova do 5 % ili ih uopće ne nabavljaju — što znači znatno veću otvorenost prema njihovoj primjeni od regionalnog prosjeka.

To može upućivati na veću prihvatljivost klijenata za jeftinija rješenja ili na drugačije tržišne uvjete, kao što su struktura voznog parka ili dostupnost dijelova s razgradnje. U tim zemljama rabljeni dijelovi češće funkcioniraju kao ravnopravna alternativa, a ne kao nužno rješenje. Popularnost rabljenih dijelova u baltičkim zemljama može biti povezana s činjenicom da jedan od najvećih portala za trgovinu rabljenim dijelovima svoje korijene ima u Litvi.

S druge strane, vidljivo je da čak i u državama otvorenijima prema rabljenim dijelovima njihov udio rijetko prelazi nekoliko posto — što potvrđuje da to nije dominantan smjer razvoja tržišta.

Slovačka i Rumunjska nalaze se u skupini najkonzervativnijih zemalja, iako ni jedna od njih nije predvodnica u toj kategoriji. Najmanji udio rabljenih dijelova prijavljuju servisi u Češkoj, gdje čak 94 % ispitanika navodi da ih ne koristi ili ne prelazi razinu od 5 %.

„Takva slika može svjedočiti o snažnom povjerenju u nove dijelove, visokim očekivanjima klijenata te velikoj ulozi odgovornosti servisa za trajnost popravka. Iza povremene primjene rabljenih rezervnih dijelova može stajati skupina dijelova poznata kao ‘captive parts’ — elementi koji nisu dostupni na aftermarket tržištu.” — komentira Alfred Franke, predsjednik Grupe MotoFocus.pl.

Zaključak

Prikupljeni podaci nedvosmisleno pokazuju da rabljeni dijelovi u servisima igraju marginalnu i povremenu ulogu — a ne služe kao sustavni alat za snižavanje troškova popravaka. U cijeloj SIE regiji dominiraju izjave o udjelu do 5 %, a visok postotak servisa izravno navodi da uopće ne koristi rabljene dijelove.

Metodologija

Istraživanje na temelju kojeg je pripremljen članak proveo je portal MotoFocus.eu u obliku internetskog intervjua (CAWI) među predstavnicima autoservisa iz SIE regije. U anketi je sudjelovalo 2605 ispitanika iz 11 zemalja: Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Estonije, Latvije, Litve, Bugarske, Hrvatske i Rumunjske.