Europa gubi milijarde zbog krivotvorenih kilometraža. Skriveni troškovi rabljenih automobila
Europsko tržište rabljenih automobila, čija je vrijednost 2024. godine iznosila 635 milijardi eura, i dalje je značajno podložno prijevarama. Prema izvještaju, 2024. godine 4,9% vozila je imalo krivotvorenu kilometražu, a čak 40% nosilo je tragove ranijih oštećenja. Krivotvorenje kilometar-sata stvara godišnje gubitke procijenjene na oko 5,3 milijarde eura, pri čemu mnogi slučajevi ostaju neotkriveni. Osim financijskih gubitaka, skrivena povijest oštećenja predstavlja stvarnu prijetnju sigurnosti potrošača na sekundarnom tržištu.
Krivotvorenje kilometraže košta Europu milijarde
Rokas Medonis, izvršni direktor carVertical-a koji je objavio spomenuti izvještaj, ističe da prevaranti koriste propise o zaštiti osobnih podataka koji vrijede u nekim državama članicama EU-a. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) vrlo široko definira osobne podatke, što otežava tvrtkama koje posluju s podacima vozila dijeljenje informacija, čak i pri minimalnom riziku od narušavanja privatnosti.
– Sama sredstva nisu dovoljna – trebamo veću slobodu u korištenju podataka, posebno tamo gdje postoji informacijski jaz, kao kod promjene vlasnika automobila. Kada automobil dođe do novog vlasnika, podaci o njemu često “ostaju iza”, usprkos tome što kupac još uvijek ima pravo znati što kupuje. Informacija mora pratiti vozilo – zato je potrebno urediti sustave podataka i osigurati njihov glatki protok pri promjeni vlasnika – objašnjava Medonis.
Unatoč članstvu u EUCARIS-u (Europski sustav informacija o automobilima i vozačkim dozvolama), zemlje poput Njemačke, Italije, Belgije ili Nizozemske ograničavaju dijeljenje podataka o povijesti vozila pri njihovom izvozu. Njemačka, koja je najveći izvoznik rabljenih automobila u EU-u, ograničava pristup informacijama pozivajući se na GDPR, usprkos posjedovanju naprednih sustava registracije. Slično postupaju Belgija i Nizozemska, koje usprkos implementaciji učinkovitih rješenja, kao što su “Car-Pass” ili “Nationale Auto Pas”, ne dijele u potpunosti te podatke pri izvozu, izlažući riziku potrošače u drugim zemljama EU-a. Italija također ne dijeli redovito podatke o oštećenjima rabljenih vozila. Takva politika slabi općeeuropsku zaštitu potrošača i potkopava načela jedinstvenog tržišta, posebno bolno u zemljama Srednje i Istočne Europe, koje često uvoze vozila iz tih država.
Izvještaj pokazuje da transparentnost i privatnost mogu supostojati, čemu su primjer skandinavske zemlje. Švedska i Finska pronašle su ravnotežu, štiteći interese kako domaćih, tako i stranih potrošača. Zahvaljujući prometnim agencijama, kao što su Transportstyrelsen u Švedskoj i Traficom u Finskoj, kupci mogu lako dobiti povijest vozila (kilometražu, vlasnike, preglede) prema registarskim oznakama, čak i kada automobil napusti zemlju. Također i Ujedinjeno Kraljevstvo javno dijeli podatke o vozilima, podržavajući razvijeno tržište tehničkih pregleda.
Kako bi zaštitila svoje građane, EU mora definirati i ujediniti odnose između Akta o podacima, Direktive o otvorenim podacima i GDPR-a. Transparentni, općeeuropski okviri pristupa podacima vozila omogućit će ograničavanje prijevara, vraćanje povjerenja i podršku razvoju pravedne digitalne ekonomije.
Jasniji propisi i bolja razmjena podataka zaštitit će kupce, podržati poštene tvrtke i ojačati europsku digitalnu ekonomiju. Pitanje je jesu li važniji zaštićeni podaci koji ne otkrivaju osobne informacije, ali pomažu razumjeti stvarno tehničko stanje automobila, ili možda zaštićeni prodavači koji žele sakriti bitne činjenice? – zaključuje Rokas Medonis.
