Apel automobilske industrije Europskoj komisiji
U otvorenom pismu upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, čelnici najvećih branšnih organizacija – Ola Källenius, predsjednik Europske udruge proizvođača automobila (ACEA) te Matthias Zink, predsjednik Udruge europskih automobilskih dobavljača (CLEPA) – upozoravaju da se bez hitne promjene strategije Europske unije transformacija automobilske industrije može pokazati neuspješnom, a Europa riskira gubitak pozicije industrijskog lidera.
„Želimo da ova transformacija uspije. Međutim, danas joj nedostaje kohezije, realizma i industrijske perspektive” – pišu autori pisma, podsjećajući da je sektor već namijenio preko 250 milijardi eura za ulaganja u zelenu transformaciju i uveo na tržište stotine modela električnih vozila. To je ipak – prema njihovom mišljenju – nedovoljno za ispunjavanje nerealnih klimatskih ciljeva, ako nedostaje potrebna podrška europskih institucija.
Umjesto sveobuhvatnog plana djelovanja, proizvođači i dobavljači suočavaju se s nizom sistemskih prepreka: gotovo potpunom ovisnošću Europe o Aziji u području baterija, presporim razvojem infrastrukture za punjenje, visokim troškovima proizvodnje i električne energije, kao i trgovinskim opterećenjima – poput 15-postotne carine na izvoz automobila iz EU-a u Sjedinjene Američke Države. „Pokušavamo provesti ovu transformaciju vezanih ruku” – komentiraju.
Prema ocjeni potpisnika pisma, zabrinjavajućim se čini i nizak udio električnih vozila u ukupnoj prodaji. Trenutno iznosi oko 15% među osobnim automobilima, 9% među dostavnim vozilima i tek 3,5% kod kamiona. Iako neka tržišta pokazuju napredak, većina potrošača još uvijek ne vidi uvjerljiv razlog za napuštanje motora s unutarnjim izgaranjem – uglavnom zbog visokih troškova, nedovoljne infrastrukture i nedostatka jasnih poticaja.
Industrija stoga apelira na Komisiju za trenutne mjere: smanjenje troškova punjenja, uvođenje realnih poticaja za kupnju i poreza, bolji pristup gradskoj infrastrukturi te – što posebno naglašavaju – odmak od ideološkog pristupa i prihvaćanje tehnološke neutralnosti. To znači jednako tretiranje različitih pogonskih tehnologija, od električnih i hibridnih vozila do motora s unutarnjim izgaranjem nove generacije, vodika ili niskoemisjijskih goriva.
Posebnu zabrinutost izaziva predloženo ograničenje tzv. „utility factora” za hibridna vozila tipa plug-in (PHEV). To može – prema autorima pisma – paradoksalno rezultirati jačanjem konkurencije izvan Unije i smanjenjem privlačnosti tih tehnologija za europske potrošače, unatoč tome što imaju ključnu ulogu u prijelaznom stupnju dekarbonizacije.
Pismo također skreće pozornost na emisije koje generiraju ne samo nova vozila, već i postojeći vozni park. Umjesto usredotočavanja isključivo na emisijske ciljeve za nove modele, EU bi trebala – prema industriji – podržavati obnavljanje voznog parka, razvoj niskoemisijske proizvodnje i uvođenje poticaja za korisnike gospodarskih vozila, poput kamiona i autobusa.
„Bez učinkovito funkcionirajućeg industrijskog ekosustava neće biti nikakve transformacije” – upozoravaju Källenius i Zink, zahtijevajući pojednostavljivanje propisa, povećanje regulatorne predvidljivosti te podršku europskim ulaganjima u baterije, poluvodiče i strateške sirovine. Naglašavaju da bez obnove otpornosti i suvereniteta opskrbnih lanaca, budućnost europske industrije može biti ugrožena.
Apel završava jasnim upozorenjem: „Svijet se promijenio, ali politika EU-a prema automobilskoj industriji ostala je u starom načinu rada. Strateški dijalog planiran za 12. rujna možda je posljednja prilika da se prilagodi tržišnoj i geopolitičkoj stvarnosti. Ako sada ne promijenimo smjer, možemo izgubiti jedan od najinovativnijih i najkonkurentnijih gospodarskih sektora”.
– Automobilska industrija opravdano zahtijeva realističan pristup transformaciji. Klimatski ciljevi ne mogu biti odvojeni od stvarnih proizvodnih, troškovnih i infrastrukturnih mogućnosti. Danas europski proizvođači konkuriraju ne samo s Kinom i SAD-om, već i s vlastitim regulatornim okruženjem koje sve češće podsjeća na labirint umjesto putokaz. Ako Europska unija ne uzme u obzir pitanja poput tehnološke fleksibilnosti, dostupnosti sirovina i profitabilnosti ulaganja, riskiramo gubitak industrijske suverenosti. Transformacija se ne odnosi isključivo na izbor vrste pogona, već na cijeli ekosustav – od tvornica do servisa. Bez podrške cijelom vrijednosnom lancu čak i najbolje osmišljene emisijske norme ostat će mrtvo slovo na papiru – komentira Tomasz Bęben, predsjednik upravnog odbora Udruge distributera i proizvođača automobilskih dijelova (SDCM), član upravnog odbora CLEPA-e.
