Bez Kine nema elektromobilnosti. Europa u zamci rijetkih zemnih metala.

Europske ambicije u sektoru proizvodnje vozila sudaraju se sa stvarnošću – industrija još uvijek ovisi o sirovinama koje velikim dijelom dolaze izvan Europe. Radi se o rijetkim zemnim metalima, poput neodima ili disprozija, ključnim za proizvodnju elektromotora, magneta ili komponenti baterija.

Zašto su rijetki zemni metali toliko važni?

Kada bi električni automobil bio čovjek, rijetki zemni metali bi imali ulogu njegovog krvotoka. Magneti s elementima iz ove skupine danas su jedna od dominantnih tehnologija u elektromotorima, karakterizirajući se visokom energetskom učinkovitošću. Prosječni električni automobil sadrži oko 200 kilograma raznih minerala, znatno više od svog pandana s motorom s unutarnjim izgaranjem. No to nije samo pitanje automobilske industrije. Isti elementi nalaze primjenu u vjetroturbinama, medicinskoj opremi ili obrambenim sustavima.

Iako ih nazivamo “rijetkima”, ne pojavljuju se baš tako rijetko u prirodi. Problem je u njihovoj eksploataciji i preradi, koje su povezane s velikim ekološkim i tehnološkim troškovima. Zato je već godinama dominantan igrač u njihovoj proizvodnji Kina – odgovorna za većinu svjetske prerade i znatan dio eksploatacije.

Rijetki zemni metali: Europa u zamci ovisnosti

Posljednjih godina europske automobilske tvrtke bolno su osjetile svoju ovisnost o kineskim isporukama. Nove izvozne regulative koje je uveo Peking – koje se između ostalog odnose na trajne magnete – dovele su do toga da se mnogi proizvođači suoče s rizikom poremećaja u lancima opskrbe, kašnjenja i rasta cijena. Za automobilsku industriju, u kojoj je vrijeme reakcije ključno, to znači stvarnu prijetnju – kako za kontinuitet proizvodnje, tako i za konkurentnost u globalnoj utrci za razvoj elektromobilnosti.

CLEPA, koja zastupa europske dobavljače za automobilsku industriju, naglašava da sektor koji zapošljava 1,7 milijuna radnika zahtijeva stabilne isporuke sirovina ako treba odigrati svoju ulogu u ekološkoj transformaciji Europe. Bez njih Zeleni plan može ostati u sferi političkih vizija, a ne industrijske stvarnosti.

Hoće li SAD i Kina dati svijetu godinu odgode?

U posljednje vrijeme pojavile su se vijesti o mogućem ublažavanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. Prema nekim izvorima, u tijeku su radovi na sporazumu koji bi mogao uključivati privremeno obustavljanje kineskih izvoznih ograničenja za odabrane rijetke zemne metale te smanjenje nekih carinskih stopa za robu uvezenu u SAD iz Kine.

Iako detalji potencijalnog sporazuma nisu službeno potvrđeni, takvi koraci mogli bi donijeti kratkoročno olakšanje globalnim tržištima, uključujući europsku industriju. Mnogi analitičari ipak naglašavaju da bi to bilo privremeno primirje – s velikom dozom političkog taktiziranja s obje strane.

Europa mora igrati hrabrije

CLEPA i drugi predstavnici industrije naglašavaju da Europa treba više od hitnih rješenja. Ključna je dugoročna, dosljedna strategija sirovina koja uključuje ulaganja u domaću eksploataciju i preradu, razvoj industrijskog recikliranja te diversifikaciju izvora opskrbe kroz trgovinska partnerstva sa zemljama izvan osi SAD–Kina. Osim toga, Europska unija mora pobrinuti se za bolju koordinaciju svojih politika – tako da ekološke, industrijske i trgovinske propise ne djeluju u suprotnim smjerovima.

U tom kontekstu važan korak bilo je usvajanje projekta Critical Raw Materials Act, čiji je cilj povećanje udjela europskih kritičnih sirovina u gospodarstvu. Ipak, tempo provođenja konkretnih rješenja i dalje ostaje jedan od najvećih izazova – osobito u uvjetima sve jače globalne konkurencije.