Niska profitabilnost, azijska konkurencija – je li europska automobilska industrija na rubu?
Europski proizvođači automobilskih dijelova završili su 2023. godinu s niskom profitabilnošću. Mnoge tvrtke posluju s profitnom maržom ispod 5%, što predstavlja kritični prag za osiguranje održivih investicija i održavanje konkurentnosti na brzo mijenjajućem tržištu. Stanje industrije proučila je europska udruga proizvođača automobilskih dijelova CLEPA u suradnji s McKinseyem.
Kineska konkurencija pritišće europske proizvođače automobilskih dijelova
U Kini, najvećem tržištu na svijetu, po pitanju cjenovne konkurentnosti mnogi proizvođači iz Europske unije (EU) zaostaju za domaćim poduzećima i imaju ograničen pristup lokalnim proizvođačima vozila, kojih je tamo mnogo. Ipak, nekoliko proizvođača dijelova iz EU uspjelo je dobiti velike narudžbe među lokalnim proizvođačima vozila, što pokazuje da europske tvrtke još uvijek mogu postići uspjeh u Kini. Ako EU uspije povećati konkurentnost i riješiti probleme vezane uz financiranje, europski dobavljači dijelova mogu imati priliku obraniti višak u trgovinskoj bilanci sektora u nadolazećim godinama.
Višak u trgovinskoj bilanci EU s Kinom smanjio se za više od polovice u posljednje tri godine. Konkurencija na najvećem svjetskom tržištu je žestoka, ali nekoliko dobavljača iz EU dobilo je značajne narudžbe. EU treba staviti naglasak na jačanje konkurentnosti, jer će poduzeća raditi na ubrzanju razvojnih ciklusa svojih proizvoda kako bi zaštitila svjetsku poziciju lidera u sektoru – kaže Nils Poel, direktor tržišta u CLEPA (Europska udruga proizvođača automobilskih dijelova).
Problem europskih proizvođača – niska profitabilnost
Tri godine nakon pandemije profitabilnost i dalje predstavlja značajan izazov za proizvođače automobilskih dijelova. Prema istraživanju koje provode CLEPA i McKinsey dva puta godišnje, samo 37% proizvođača dijelova očekuje solidnu dobit ove godine, što predstavlja značajan pad u odnosu na 59% u 2019. godini. Osim toga, 65% tvrtki posluje ispod ključnog praga profitabilnosti od 5%, potrebnog za osiguranje održivog razvoja investicija u transformaciju industrije. Zabrinjavajuće je to što 25% ispitanika prijavljuje profit ispod 1% ili čak negativnu profitabilnost. Unatoč tome, broj poduzeća koja bilježe gubitke postupno se smanjuje, što naglašava otpornost i sposobnost prilagodbe sektora.
EU uvozi (nešto) manje komponenti iz Kine
Po prvi put u četiri godine uvoz iz Kine pao je, neznatno se smanjivši za 0,57%. To znači prekid trenda rasta ovisnosti koji je započeo 2020. godine. Nakon dvije godine velikog uvoza u EU, 2023. godine došlo je do jasne promjene. Općenito gledano, bilježi se pad uvoza u EU, s rastom od samo 3% u usporedbi s 17% zabilježenih 2022. godine. Od 2020. godine EU uvozi više iz Turske, koja je sada drugi po veličini izvor uvoza robe. Štoviše, čini se da je uvoz iz Velike Britanije u EU neznatno porastao nakon Brexita, iako ostaje znatno ispod razina zabilježenih 2019. godine.
Višak u bilateralnoj trgovini i dalje se pogoršava
Višak u trgovinskoj bilanci EU s Kinom značajno je pao od 2020. godine, s nešto ispod 7 milijardi eura na 3 milijarde eura u samo tri godine. Uzimajući u obzir trgovinu baterijskim ćelijama, možemo govoriti o pretvaranju viška u trgovinskoj bilanci u deficit.
S druge strane, višak u trgovinskoj bilanci s Velikom Britanijom i SAD-om porastao je, dijelom kompenzirajući smanjenje viška s Kinom. Proizvođači dijelova iz automobilske industrije i dalje daju pozitivan doprinos ukupnom europskom trgovinskom višku. Taj višak u trgovini automobilskim komponentama (isključujući baterije) iznosio je 2023. godine 26,6 milijardi eura. Unatoč ovom pozitivnom doprinosu, zabrinjavajuće je smanjenje viška u trgovinskoj bilanci s Kinom, što postavlja pitanja o tome koliko dugo će EU moći održati pozitivan trgovinski saldo s tako ključnim trgovinskim partnerom. Donositelji odluka moraju se nužno pozabaviti tim izazovima kako bi zaštitili dugoročnu stabilnost trgovinskih odnosa EU.
Proizvođači automobilskih dijelova iz EU dali su gotovo 27 milijardi eura u višak trgovinske bilance EU u 2023. godini, ali nije jasno koliko će dugo sektor moći kompenzirati nedostatak konkurentnosti EU. EU mora riješiti financijsku prazninu i smanjiti administrativne terete, ojačati jedinstveno tržište i osigurati stabilnu, pristupačnu energiju kako bi pomogla dobavljačima da prosperiraju diljem svijeta – rekao je Benjamin Krieger, glavni tajnik CLEPA.
Žestoka konkurencija na najvećem svjetskom tržištu
Kao najveće tržište na svijetu, Kina i dalje predstavlja ključnu arenu za natjecanje za proizvođače dijelova iz EU. Većina europskih dobavljača suočava se s ozbiljnim izazovima u ulasku na kinesko tržište, kako u strateškom smislu, tako i u pogledu istraživanja i razvoja. Gotovo 50% tvrtki nije u stanju cjenovno konkurirati Kini, 44% nema pristup novim kineskim proizvođačima automobila, a 40% ima nekonkurentne proizvodne cikluse. Ipak, vodeća uloga Kine u mobilnosti i veličina tržišta čine postizanje rasta u toj zemlji ključnim za europske proizvođače. Kao što je istaknuto u istraživanju CLEPA i McKinsey Pulse Check, 30% europskih dobavljača dijelova očekuje povećanje prodaje u Kini, što naglašava ključnu važnost prevladavanja tih izazova.
Posljednje godine za europsku automobilsku industriju obilježile su znatno veći napori na očuvanju konkurentnosti i vodeće dotadašnje pozicije. Nije slučajno da se u ovakvim razgovorima tema Kine stalno vraća, a pitanja koja se postavljaju fokusiraju se ne na procvat i jačanje automobilske industrije Starog kontinenta, već na njezin opstanak. To pokazuje razmjere izazova koji čekaju industriju, ali i europske donositelje odluka – kaže Tomasz Bęben, predsjednik Udruženja distributera i proizvođača automobilskih dijelova (SDCM).
