Logistički centri i skladišta distributera automobilskih dijelova mjesta su u kojima zaposlenici svaki dan obavljaju stotine ponavljajućih radnji vezanih uz prenošenje, kompletiranje i utovar robe. Prema mišljenju Würth Hrvatska, jedno od rješenja koja mogu smanjiti opterećenje fizičkih radnika jesu pasivni egzoskeleti koji pomažu mišićima i kralježnici.

Uređaji ovog tipa sve češće se pojavljuju u industriji, logistici i automobilskom sektoru. Njihov zadatak nije zamjena čovjeka, već smanjenje opterećenja koja nastaju pri čestom sagibanju, podizanju teških predmeta ili radu s rukama podignutim iznad glave.

– Vanjski egzoskeleti, poznati pod nazivom „nosivi roboti”, sve su popularniji kao stvarni alat podrške. Uvedeni model Ottobock IX Back Air pokazuje da tehnologija koja se donedavno vezivala uz filmove znanstvene fantastike postaje svakodnevni radni alat inženjera, skladišnih radnika i montera – kaže Ewa Paprocka, voditeljica proizvoda Würth.

Prema mišljenju proizvođača, posebno velik potencijal za primjenu ove tehnologije imaju skladišta i distribucijski centri. Zaposlenici tamo pri kompletiranju narudžbi višekratno se sagibaju, podižu pakete s razine poda te sudjeluju u utovaru i istovaru isporuka. U takvim primjenama egzoskeleti trebaju rasteretiti lumbalni dio kralježnice i smanjiti umor tijekom višesatnog rada.

Würth skreće pozornost i na primjene u automobilskom sektoru. Egzoskeleti mogu podupirati mehaničare i radnike u proizvodnji pri montaži teških sklopova ili obavljanju radnji koje zahtijevaju dugotrajno podizanje ruku.

Tvrtka nudi dva osnovna tipa uređaja. Model IX Back Air namijenjen je radovima vezanim uz podizanje i prenošenje tereta, dok IX Shoulder Air pomaže pri radu koji se obavlja na visini ramena i iznad glave – primjerice pri montaži instalacija ili servisnim radovima.

– Fizički radnici u Hrvatskoj svaki dan zajedno podižu tisuće tona robe. Egzoskelet iz linije Ottobock teži nešto manje od tri kilograma, ne zahtijeva vanjsko napajanje i može se obući za nekoliko sekundi. Za modernog menadžera ulaganje u takvo rješenje nije trošak, već poslovna kalkulacija – manje bolovanja, veća produktivnost i snažan argument pri zapošljavanju novih radnika – naglašava Ewa Paprocka.

Prema Würthu, razvoj ovakvih rješenja može biti posebno značajan za sektore koji se godinama suočavaju s nedostatkom radne snage i rastućim troškovima bolovanja. To se odnosi i na automobilsku logistiku, u kojoj ergonomija rada postaje sve važniji element organizacije modernih skladišta.