Koju žarulju odabrati?
Žarulje reflektora razlikuju se prema obliku, veličini, broju žarnih niti, obliku sjedišta, obliku priključka i boji pa stoga imamo :
1. Žarulja s metalnom niti ( tip E )
2. Halogene žarulje ( tip H )
3. Izbojne žarulje ( „visoko intenzivno izbojno svijetlo“ tip D )
4. Svjetleće diode ( LED )
Žarulje s metalnom niti sastoje se od staklenog balona i zavojne niti iz volframa koja je spojena na priključke žarulje. Radi što manjeg oksidiranja žarne niti i produljenja radnog vijeka, iz balona je iscrpljen zrak i prostor ispunjen inertnim plinom ( dušikom i kriptonom ). Žarna nit prolaskom struje užari na 3000 °C i pri tome razvija znatnu svjetlost koju se reflektorom i lećom usmjeri u željenom pravcu. Balon i priključci učvršćeni su u metalnom nosaču. Žarulje se izrađuju s jednom žarnom niti za dugo ili kratko svjetlo ili sa dvije žarne niti za dugo ili kratko svjetlo. Tijekom vremena volfram isparava i taloži se po stijenkama balona uslijed čega se smanjuje jakost svjetlosti.
Halogene žarulje unutar staklenog balona također sadrži volframovu žarnu nit, ali su plinu za punjenje dodani halogeni elementi brom i jod. Žarulje su manje, imaju višu radnu temperaturu 3000° i tlak plina u njima je znatno viši ( do 40 bara ). Viša temperatura žarne niti rezultira većom jakošću svjetlosti. Halogene žarulje su duljeg radnog vijeka i ne gubi se jakost njihove svjetlosti jer se volfram koji isparava djelovanjem plina vraća na usijanu žarnu nit. Halogene žarulje se izrađuju sa jednom žarnom niti npr. H1 ili sa dvije žarne nit H4.
Izbojne žarulje nemaju žarnu nit. U njima je izvor svjetlosti električni luk koji nastaje između dviju elektroda u staklenom balonu koji je ispunjen internim plemenitim plinom. Žarulje glavnih svjetala pune ksenonom, a žarulje dodatnih svjetala za kočnice neonom. Oba plina su izabrana jer u njma električni luk relativno brzo postiže punu jakost svjetlosti, a svjetlost električnog luka u ksenonu približno odgovara dnevnom svjetlu. Za prijenos električne energije lukom u argonu potreban je napon 20000 do 25000 Volti za čije se generiranje rabe posebni transformatori. Svjetlost koju proizvode izbojne žarulje punjene ksenonom žute do plave boje što ovisi o temperaturi električnog luka. Izbojne žarulje se izrađuju sa jednim ili sa dva izbojna balona. U odnosu prema halogenim žaruljama, izbojne žarulje troše manje energije, daju više svjetlosti, otpornije su na udarce i duljeg su vijeka trajanja.
Svjetleće diode ( LED ) rade na potpuno drugačijem načelu od opisanih žarulja. Izrađuju se od poluvodiča koji emitiraju svjetlost kad se kroz njih propusti struja. Električna energija se tom prilikom ne pretvara u toplinsku već samo u svjetlosnu energiju pa svjetleće diode imaju znatno bolji stupanj korisnog djelovanja. Boja svjetlosti ovisi o sastavu poluvodiča. Svjetleće diode se primjenjuju uglavnom za stražnja svjetla, ali nalaze primjenu i u glavnim svjetlima.
