Promjena u posljednjem trenutku norme Euro 7. Hoće li motori s unutarnjim izgaranjem ostati na tržištu?

Norma Euro 7 – ova regulativa trebala je temeljno promijeniti automobilsku industriju u Europi, gotovo potpuno sprječavajući distribuciju automobila s unutarnjim izgaranjem. Međutim, europske vlasti potpuno su promijenile svoje stajalište o ovom pitanju. Odlučile su ukloniti iz nacrta regulative značajan broj ograničenja koja se odnose na osobne automobile. Što će te promjene značiti u praksi?

Počeci

Prvi službeni prijedlog ekološkog standarda objavljen je 2022. godine, ali ideja se pojavila još 2020. godine. Neslužbeno se znalo da će standard uvesti određene promjene koje su nepoželjne za proizvođače automobila. Glasine su potaknule reakciju inženjera Volkswagena, koji je dao anonimni intervju za časopis Autonews:

“Ne možemo koristiti ručne mjenjače jer će promjene brzina također morati biti optimizirane za emisije, što će ograničiti ubrzanje. Bit će kao da je automobil popio tablete za spavanje. Čini se da će vožnja automobila biti potpuno lišena bilo kakvih uzbuđenja.”

Međutim, najstroži nacrt standarda gotovo je odmah odbačen zbog žestokih prosvjeda.

Regulacija

Početkom 2023. godine objavljen je mnogo liberalniji prijedlog, koji je ipak izazvao protivljenje nekih ljudi. Maksimalna količina emitiranih čestica nije smjela prelaziti 4,5 mg po kilometru – to je trebalo dodatno smanjiti koncentraciju suspendirane prašine u zraku. Emisije dušikovih oksida ne bi se mijenjale za benzinske motore, ali za dizelske motore bi se trebale smanjiti na razinu benzinskih motora, tako da bi umjesto 80 mg po kilometru dopuštena količina bila 60 mg.

Standard također nije zaobišao Ottove motore: emisije dušikovih oksida ostale su nepromijenjene, ali dopuštena razina ugljičnog monoksida bila je izjednačena s dizelskim motorima, smanjena na 500 mg po kilometru, pola od onoga što je dopuštao standard Euro 6. To je praktički eliminiralo razlike između ove dvije vrste motora.

Posebnu pažnju zaslužuje koncept hladnog starta uključen u standard. Bez obzira je li motor dizelski ili benzinski, ne može ispuštati više od 600 miligrama dušikovih oksida tijekom prvih 10 prijeđenih kilometara; inače vozilo neće proći emisijski test i neće moći dobiti dozvolu za distribuciju. Prema nacrtu standarda, laboratorijska ispitivanja i cestovna mjerenja pri temperaturama od -10 do +45 °C i dalje će biti obvezna.

Standard Euro 7 uveo je novi parametar u obliku mjerenja dušikovog oksida, koji je mnogo štetniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, iako ga automobili emitiraju u vrlo malim količinama.

Još jedan parametar koji će se testirati je količina kočione prašine i čestica gume, koje također doprinose stvaranju prašine u zraku. Od sada njihova količina ne smije prelaziti 7 mg po kilometru, a od 2035. ta će vrijednost biti smanjena na 3 mg.

To neizbježno postavlja pitanje: Koliko kočione prašine automobil proizvodi tijekom naglog kočenja? Prema dosljednim mišljenjima stručnjaka, vozila koja trenutno voze europskim cestama znatno premašuju te predložene vrijednosti, što će vjerojatno zahtijevati uvođenje posebnih uređaja za filtriranje kočione prašine kako ne bi dospjela u okoliš.

Ova posljednja dva parametra također se odnose na električne automobile, iako se prema standardu Euro 7 električni pogonski sustav smatra bezemisijskim. To stvara određenu kontradikciju, jer prema podacima Europske agencije za zaštitu okoliša, 2020. godine proizvodnja jednog kilovata električne energije u Europskoj uniji emitirala je 229 grama CO2. Komisija očito nastoji uzeti u obzir proizvodnju pri postavljanju ekoloških standarda.

Globalni prosvjedi proizvođača automobila

Nekoliko mjeseci nakon objavljivanja posljednjeg izdanja nacrta standarda, istraživanje koje je naručila Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) pokazalo je da će čak i prema pesimističnim procjenama, izravni dodatni troškovi uzrokovani Euro 7 biti najmanje 4-5 puta veći nego što je ranije procijenila Europska komisija.

U praksi to znači da pripreme za Euro 7 same po sebi povećavaju proizvodne troškove za 2.000 eura za automobile i 12.000 eura za kamione i autobuse.

Nakon što su istraživanja potvrdili neovisni stručnjaci, mnogi proizvođači automobila, uključujući VW-Audi i Stellantis, kao i pojedine države članice, izrazili su oštro protivljenje projektu, tvrdeći da će ova formula povećati troškove do razine na kojoj će proizvodnja automobila prestati biti isplativa, a da se ne spominje globalna konkurentnost.

Situaciju je zakomplicirala činjenica da su do 2023. godine na europskom kontinentu već pojavili nekoliko kineskih proizvođača automobila, koji imaju značajnu cjenovnu prednost na tržištu električnih automobila. To predstavlja još jednu prijetnju europskoj automobilskoj industriji, koja se suočava s mnogim problemima.

Prosvjedi su dosegli razinu u kojoj je Španjolska u rujnu podnijela Europskom parlamentu novi projekt, ublažavajući pretpostavke standarda, koji je podržala značajna broj država članica.

Prema njemu, Euro 7 neće uvoditi nikakva ograničenja za motore s unutarnjim izgaranjem u pogledu emisija ispušnih plinova – barem za osobne automobile. Početni planovi za teška vozila ostali su nepromijenjeni.

Istodobno, novi nacrt nije uklonio odredbe koje se odnose na prašinu od kočnica i guma, što znači da će osobni automobili i dalje biti podložni tim ograničenjima. Ipak, motori s unutarnjim izgaranjem koji su prethodno zadovoljili Euro 6d standard mogu ostati u proizvodnji.

Odgovor i reakcija proizvođača

Treba napomenuti da najnoviji nacrt standarda i dalje nalaže smanjenje flote vozila s unutarnjim izgaranjem. Proizvođači će stoga morati prodavati sve više električnih automobila ako žele zadovoljiti ograničenja emisija CO2 – prema trenutnoj situaciji. Moglo bi se činiti da su dani motora s unutarnjim izgaranjem odbrojani, ali zbog značajnog broja primijenjenih iznimaka, proizvođači su još uvijek na raskrižju i nisu sigurni koju odluku donijeti.

Trenutno se električni automobili smatraju vozilima bez emisija, ali ne znamo kada će se to promijeniti. Izvrstan primjer za to je činjenica da su se neke tvrtke već obvezale proizvoditi samo električna vozila do 2025. godine, dok druge još uvijek razvijaju motore s unutarnjim izgaranjem za osobne automobile. S zanimanjem pratimo promjene koje će donijeti sljedeće razdoblje.