Europska komisija predstavila je European Electrification Action Plan – strategiju koja bi trebala ubrzati elektrifikaciju gospodarstva i smanjiti ovisnost Unije o uvoznim fosilnim gorivima. Posebno mjesto u dokumentu zauzima promet. Prema Komisiji, električni automobili u budućnosti trebali bi imati ne samo funkciju prijevoznog sredstva, već i mobilnih spremnika energije koji podupiru elektroenergetski sustav.

Novi plan predviđa da će do 2040. razina elektrifikacije gospodarstva Europske unije narasti na 46%. Europska komisija uvjerava da bi se zahvaljujući tome izdaci za uvoz fosilnih goriva mogli smanjiti čak i do 260 milijardi eura godišnje. Dokument je odgovor na sve veće prijetnje energetskoj sigurnosti Europe koje proizlaze iz ovisnosti o uvozu nafte i plina te nestabilne geopolitičke situacije.

Jedno od najvažnijih područja plana jest promet. Komisija naglašava da prelazak s vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem na električna vozila ne bi trebao samo smanjiti emisije CO₂, već prije svega smanjiti potražnju za uvoznom sirovom naftom.

– Objava dokumenta European Electrification Action Plan jedan je od najvažnijih političkih signala koje je Europska komisija poslala posljednjih godina. Dokument potvrđuje da elektrifikacija više nije isključivo element klimatske politike, već postaje temelj energetske sigurnosti, konkurentnosti industrije i gospodarske otpornosti Europe – kaže Aleksander Rajch, član uprave PSNM-a.

Električni automobili kao dio energetske mreže

Jedna od najzanimljivijih pretpostavki dokumenta jest novi pogled na električne automobile. Komisija želi da oni u budućnosti imaju i ulogu spremnika energije. Zahvaljujući tehnologijama inteligentnog punjenja i Vehicle-to-Grid (V2G), energija pohranjena u akumulatorima mogla bi se vraćati u mrežu u razdobljima povećane potražnje.

Prema analizama Komisije, rješenja temeljena na inteligentnom punjenju i V2G-u mogla bi do 2040. donijeti korisnicima električnih vozila više od 44 milijarde eura ušteda godišnje, istodobno smanjujući potrebu za skupom nadogradnjom elektroenergetskih mreža.

Do sredine 2027. Komisija planira procijeniti stupanj primjene tehnologije V2G u državama članicama. Nakon toga inteligentno punjenje trebalo bi postati standardna opcija koja se nudi potrošačima energije, a do kraja 2027. razmatra se i uvođenje zahtjeva za integraciju novih električnih automobila s tehnologijom dvosmjernog protoka energije.

Jeftinija energija umjesto jeftinijih goriva?

Plan predviđa i mjere za povećanje konkurentnosti električne energije u odnosu na fosilna goriva. Komisija predlaže, među ostalim, reformu naknada i poreza sadržanih u računima za energiju, postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva te izmjene mrežnih tarifa koje bi trebale nagrađivati fleksibilnu potrošnju energije.

Važan element strategije ostaje i razvoj infrastrukture za punjenje. Komisija najavljuje reviziju uredbe AFIR već tijekom 2026. te analizu propisa o javnoj nabavi, što bi moglo dovesti do povećanja udjela vozila s nultim emisijama u voznim parkovima javnih institucija.

Usporedno s time, Bruxelles želi ubrzati razvoj spremnika energije. Do 2030. njihova ukupna snaga u Uniji trebala bi narasti sa sadašnjih otprilike 55 GW na 200 GW. Komisija također ističe potrebu za bržim razvojem obnovljivih izvora energije i nuklearne energetike te modernizacijom elektroenergetskih mreža, koje smatra jednom od najvećih prepreka transformaciji.

Uz objavu dokumenta European Electrification Action Plan, Europska komisija predstavila je i prijedlog izmjena sustava ETS. On predviđa, među ostalim, snažnije usmjeravanje sredstava prema industrijskim ulaganjima. Banka za dekarbonizaciju industrije trebala bi izdvojiti 100 milijardi eura za financiranje projekata povezanih s dekarbonizacijom europske industrije.